AGROHORTIX

 MALI GRADSKI VRT 

(od ideje do izvedenog vrta) 

 

Najčešći su i najpoželjniji u većim gradovima gdje ljudima nedostaje vremena za obrađivanje vrta. 

Imati zeleni vrt u prostoru gdje prevladava beton san je mnogih. Većina si to ne može priuštiti, a oni koji mogu imaju problem nedostatka prostora. 
Na svu sreću prekrasan vrt se može napraviti i na veoma malom prostoru, kojeg je moguće učiniti vizualno kraćim i širim ili recimo pojačati dojam izduženosti. 
Osnovna karakteristika takvih vrtova je da su mali, uredni i laki za održavanje. 

ŽELJE VLASNIKA (INVESTITORA) 

Prije bilo kakvog zahvata trebali bi razmisliti o tome kako želite koristiti vrt te razmotriti sve ciljeve koje želite ostvariti. 
Potrebno je razmisliti o kući i njezinoj okolici kao jednoj cjelini. 
Obratite pozornost na stil kuće i uporabljene materijale u izgradnji kao i na njezin interijer jer su to bitne stavke koje pridonose ukupnom izgledu novog vrta. 
Poželjno je sastaviti popis svih želja kako bi pomogli arhitektu i vrtlaru u osmišljavanju i postizanju konačnog izgleda vrta. 
To mogu biti vrtna terasa, pergola, zimski vrt, zaštita od pogleda iz susjedstva, lijepi pogledi koje valja iskoristiti, opločavanje djela vrta, ograda, vjetrobran, zasjenjeno mjesto za sjedenje, rasvjeta, prilazni putovi, vrtno jezerce, travnjak, bilje (trajnice, penjačice, mali povrtnjak, voćke), boja cvijeća, igralište za djecu, roštilj, prostor za kućne ljubimce... 

IZRADA NACRTA POSTOJEĆEG STANJA  

 

Potrebno je napraviti snimak zatečenog stanja vrta te izraditi nacrt zemljišta. 
Bitno je precizno premjeravanje terena sa svim pojedinostima kako bi izradili točan nacrt u mjerilu. 
U njega je potrebno unijeti mjere zemljišta, strane svijeta, kuću s ucrtanim vratima i prozorima, ulaze i putove, podzemne cijevi i kablove, odraslo drveće i grmove te ostale fiksne objekte koje želimo zadržati ili izmijeniti. 
Važno je izmjeriti nagib i nacrtati poprečni presjek terena kako bi izradili kompletno rješenje za kreativan dizajn novog vrta.  
 

RAZVOJ ZAMISLI  

 

Nije dovoljno stvoriti jednu prikladnu zamisao i tu se zaustaviti. Karakteristika dizajnera je da konstantno razmišlja o zadaći i stvara različita rješenja. 
Svaka linija u planu odraz je neke određene namjere. Recimo oblici koji se ponavljaju u cijelom planu prate oblike koje nalazimo u okolici i na kući, na primjer oblik susjednih zgrada, oblik krova kuće, četverokutni prozori, polukružna vrata i sl. 
Pri osmišljavanju je vrlo bitno oblikovati vrt tako da najbolje izgleda kada ga promatramo iz kuće jer će tada i kuća iz različitih dijelova vrta izgledati dobro. Kao polazišnu točku možemo uzeti prozor dnevne sobe, terasu ili neku drugu atraktivnu točku s pogledom na vrt. 
Vrt ne postoji zasebno već treba sačinjavati jednu zajednicu s kućom i okolišem. 
Bitno je razmišljati trodimenzionalno te bi bilo poželjno prije bilo kakvih radova izraditi 3D prikaz budućeg stanja kako bi si olakšali predodžbu jer recimo drveće i živica imaju određenu visinu, terasa i pergola također i sve bi to trebalo izgledati dobro u odnosu na recimo visine samog objekta i visine ograda.  
 

IZRADA TROŠKOVNIKA  

Troškovnik je dokument u kojem su po stavkama opisani svi potrebni radovi i materijali. 
Neophodan je kako bi mogli odrediti koliko nam je novaca potrebno za izgradnju vrta te koje ćemo materijale koristiti s obzirom na njihove cijene. Ako vrt ne smije biti skup možemo npr. umjesto popločenih staza koristiti šljunak i time nećemo promijeniti sam oblik vrta. 
Svaka stavka troškovnika sadrži opis stavke te potrebnu količinu i cijenu po jedinici. Na osnovi umnoška količine i cijene dobivamo ukupni iznos pojedine stavke, dok opet zbrajanjem svih ukupnih iznosa stavaka dobivamo vrijednost pojedinih radova.  
 

PLAN SADNJE  
 

 

Prije svega treba postaviti pitanje koliko vremena imamo za njegu vrta. Ako ga nemamo mnogo nećemo planirati biljke koje su osjetljive i zahtijevaju posebnu skrb kao ni one koje toliko bujaju da ih treba obuzdavati. 
Neke postojeće biljne vrste moguće je zadržati ili samo premjestiti, ali ipak nećemo žrtvovati novu zamisao zbog lijepih, a možda posve neprikladnih biljaka. 
Kod izbora biljaka treba razmisliti o njihovim proporcijama te bojama, obliku i veličini cvjetova i listova. 
Kao ograničavajući čimbenici pojavljuju se kakvoća tla, vlažnost, osunčanost i temperatura. 
Vrlo je važno kako su biljke raspoređene unutar nasada jer postoje različite tehnike sadnje. Neke od njih su sadnja u bloku, prožimanje nasada i nasumična sadnja. 
Sadnjom u bloku postižemo formalniji izgled i jak vizualni dojam usklađivanjem biljnih skupina, dok prožimanjem nasada stvaramo slobodniji ugođaj posebno prikladan u užim djelovima.  
 

IZRADA GLAVNOG PROJEKTA NOVOG VRTA  

Cilj ove faze je izraditi konačan projekt u mjerilu sa svim nacrtima, ucrtanim simbolima, tumačem znakovlja i potrebnim materijalima. 
Ti nacrti će biti temelj za izgradnju vrta te će ih izvođači radova koristiti kod obavljanja posla. 
Sadrži sve tlocrte, presjeke, planove sadnje i ostale prikaze. 
Neki objekti su vrlo složeni te ih je potrebno odvojeno detaljno nacrtati (tlocrt, nacrt i poprečni presjek) kako bi ih izvođači radova mogli napraviti upravo onako kako smo ih i zamislili. Naprimjer terasa, pergola, fontana, ograda itd.  
 

REDOSLIJED RADOVA  
 

 

Nakon izrade i prihvaćanja glavnog projekta na red dolazi izgradnja vrta. 
Kako sve ima svoj redoslijed i ovdje postoje određena pravila kojih se treba pridržavati. 
Kako bi sve ispalo kako treba radove treba izvoditi korak po korak. 
1. Postavljanje granica - mnogi nesporazumi nastaju upravo zbog živica i ograda stoga treba oprezno dogovoriti uređenje svojih međa. 
2. Priprema osnovne razine - izravnati zemljište gdje je potrebno, iskopati rupu za jezerce, postaviti vodovodne cijevi, kablove, ispuste i odvode. 
3. Izgradnja osnovne infrastrukture - izgraditi temelje za buduće objekte, potporne zidove za izdignute gredice, glavne putove, prilaz za automobil. 
4. Izgradnja objekata i detalja - izgraditi terase, pergole, jezerca, popločene dijelove, stepenice, rubnjake za buduće travnjake... 
5. Travnjaci - u ovoj je fazi potrebno dobro pripremiti zemlju te posijati travu ili postaviti travnate tepihe 
6. Sadnja - posaditi odabrane grmove, penjačice, drveće, cvijeće na omeđena područja pripremljena za sadnju. 
 

NJEGA VRTA  
 

 

Vrt u gradu ne zahtijeva mnogo njege, ali je bitno da ona bude redovita. 
Obuhvaća podrezivanje, šišanje, gnojenje koje pretpostavlja poznavanje tla i potreba određene biljne vrste, prozračivanje i grabljanje travnjaka, navodnjavanje. 

Rezultat pažljivog planiranja i izvođenja radova je kreativan vrt pun osobnosti koji se uklapa u sredinu i zrači određenom energijom te svoje ukućane, goste i prolaznike ostavlja bez daha. 

IZBOR BILJA 

 

(kako odabrati najpogodnije) 

Uvođenje biljnog materijala u zamisao izazov je za mnoge vlasnike vrtova, a i vrtlare zato što se radi o živom materijalu koji se konstantno mijenja iz mjeseca u mjesec i iz godine u godinu. 
Uobičajeni problem vlasnika vrtova je da imaju jasnu viziju o tome što žele u smislu dizajna vrta (terase, puteljci, stepenice, popločenja), ali nemaju dovoljno znanja u odabiru bilja. Najčešće pogreške se događaju usvajanjem velike količine podataka u kratkom roku što dovodi do krivog odabira i većih troškova. 

JEDNOSTAVNA PODJELA  

 

Jednogodišnje, dvogodišnje biljke i lukovice možemo kombinirati i mijenjati iz godine u godinu, dok druge kao što su trajne i drvenaste žive više godina i potrebno ih je pažljivije odabrati i rasporediti u prostoru. 
1. Jednogodišnje - siju se u proljeće, cvatu od kasnog proljeća pa sve do jeseni, donesu sjemenje i uvenu. U mladom vrtu dolaze kao izvrsno privremeno rješenje, dok u razvijenom mogu produžiti period cvatnje i popuniti praznine. Izgledaju lijepo u kombinaciji s ružama, grmovima i trajnicama. Gotovo sve jednogodišnje biljke vole sunce. Ne zahtijevaju puno njege. 
2. Dvogodišnje - kod dvogodišnjih biljaka je potrebno nešto više strpljenja. Uzgajaju se iz sjemena koje sijemo usred ljeta. Prve godine stvaraju vijenac lišća u obliku rozete, dok druge godine počnu rano tjerati, a od svibnja i cvjetati. Nakon što ocvatu donesu sjemenje i uvenu. 
3. Lukovice - smatraju se vjesnicima proljeća te označavaju dolazak ljepšeg vremena. Lijepo je znati da će vrt oživjeti nakon što se snijeg otopi. Radost koju nam donosi cvijeće lukovica nije ograničena samo na proljeće. Lukovice koje se sade u jesen cvjetaju u proljeće, a one koje se sade u proljeće cvjetaju ljeti i ujesen. Kratkog su vijeka i stvaraju nove lukovice koje je potrebno iznova zasaditi. 
4. Zeljaste trajnice - sade se u proljeće te rastu 3-4 godine prije nego ih je potrebno podijeliti. Stabljike uvenu u jesen i ponovno se pojavljuju u proljeće. U pravilu ne cvatu dulje od osam tjedana pa je potrebno kombinirati više vrsta kako bi vrt cijele sezone bio u cvatu. Treba biti oprezan jer pretjerana raznolikost može stvoriti nemirnu sliku vrta. 
5. Grmlje (drvenaste trajnice) - grmlje birajte prema visini koju će doseći nakon pet godina, a ne prema onoj koju ima u trenutku kupnje. Neko raste brzo, a neko veoma sporo. Većina u proljeće cvijeta i gubi lišće te se umjetnost njihove sadnje sastoji u pravilnoj kombinaciji gdje se izmjenjuju grmovi različitog doba cvjetanja, boje i oblika. Sadi se u jesen, a raste 10 i više godina. 
6. Drveće - u svakom vrtu treba rasti barem jedno drvo. Bitno je odabrati ono koje će nam odgovarati visinom i širinom krošnje kako ne bi poslije imali neugodne trenutke odstranjivanja onog koje nam je priraslo srcu, a izraslo je preveliko i nije više prikladno. Sadi se u jesen i raste 20 i više godina. Kod odabira morate računati s lišćem i plodovima koji otpadaju, a korijenje nekih podiže i beton. 
7. Četinjače (konifere) - njihova ljepota najbolje dolazi do izražaja u kombinaciji s drugim biljkama. Prilikom kupnje osobito obratite pozornost na konačnu visinu i brzinu rasta. Prikladne su za živice, ali treba biti oprezan jer se zapuštena živica ne može naknadno toliko ošišati te bi ju trebalo zamijeniti novom. Ako nemate vremena za održavanje izaberite vrste koje sporije rastu. U početku ne štite previše od pogleda, ali kasnije traže manje intenzivnu njegu i rjeđe šišanje. Rastu 15 i više godina i mogu biti u obliku drveta ili grma. Zahtijevaju kiselo i rahlo tlo. 
8. Penjačice - mogu biti jednogodišnje, trajnice i drvenaste trajnice koje rastu 10 i više godina. Postoji mnogo vrsta različitih boja, veličina, oblika listova i cvjetova i vremena cvatnje. Možemo ih podijeliti na one koje se same penju i one koje je potrebno pričvršćivati. Uz odgovarajuću njegu od male će biljke vrlo brzo nastati impresivna cjelina. Ukrašavaju zidove, balkone, ograde, pergole i ostale predmete i objekte po kojima rastu. Vrtu i kući daju poseban izgled koji izaziva divljenje. 
9. Trave - postaju sve popularnije uz trend za prirodnijim izgledom vrta. Raznovrsnije su nego što većina ljudi misli povezujući ih s korovom. Neke od njih je teško zanemariti i ne uključiti u plan sadnje. Posebno su lijepe u kombinaciji s lukovicama i trajnicama. 
10. Paprati - postoje vrlo male, dok ima i onih koje narastu metar i više. Uglavnom rastu u mračnijim i vlažnijim dijelovima vrta, a rijetke uspijevaju i na suhim i osunčanim mjestima. Svojim posebnim izgledom mogu pridonijeti čarobnom izgledu vrta. 
11. Močvarno i vodeno bilje - prodaje se dok je još vrlo malo, a sadi se u proljeće. Raste na vlažnim i močvarnim područjima, te u jezerima i potocima. Ukoliko nemamo vodenih površina možemo ih saditi i u vodonepropusnim posudama. Vodene biljke ne smiju bujati toliko da prekriju pogled u vodu. Vrt sa jezerom ili potočićem nije lako za održavati. 
12. Bilje za kamenjare - zahtijevaju propusno tlo koje nije bogato hranjivim sastojcima. Vole sunce i suha mjesta. U nekim krajevima ih je zimi potrebno zaštititi. Najbolje ih je saditi u proljeće. Bez obzira o kolikom se kamenjaru radi u njemu bi trebalo naći mjesta za nekoliko grmova. 
 

OBLIKOVANJE BILJEM  
 

Biljne oblike možemo izabrati tako da naglase ili prikriju postojeće oblike na parceli i u okolici. 
Kada imate ideju o ukupnom izgledu, počnite razmišljati kojim ćete biljkama postići željene rezultate. 
Kod oblikovanja biljem poželjno je u obzir uzeti ovu podjelu na pet "kategorija": 
1. Posebne biljke (žarišne točke i zvijezde vrta) - ključne su za usmjeravanje pogleda. Mogu vladati ili biti protuteža postojećim obilježjima. Trebale bi povezati proporcije kuće s proporcijama vrta. Preveliko stablo može zagušiti vrt i poremetiti ravnotežu dok recimo premalena biljka neće uopće doći do izražaja. Može biti samo jedna posebna biljka ili više njih. 
2. Skeletne biljke (zimzeleni) - glavna uloga im je stvaranje cjelogodišnjeg zelenila, pozadine za ostalo bilje i zaštite od pogleda i vjetra. Najviše do izražaja dolaze zimi jer su tada jedini izvor boje i zelenila. U ovu kategoriju spada zimzeleno drveće i grmlje. Važan skeletni element su recimo živice. 
3. Ukrasne biljke - uvode se u sljedećoj fazi. Stoje ispred skeletnih biljaka koje im služe kao pozadina. Mogu biti cvjetni grmovi, visoke ukrasne trave, neke vrste penjačica. 
4. Ljepotice - prvenstveno su to zeljaste trajnice koje uzgajamo zbog lijepog cvijeća i zanimljivog lišća tijekom proljeća i ljeta. U ovoj fazi možete malo i eksperimentirati jer to neće toliko utjecati na ukupni dojam nasada. Cilj je stvaranje sklada boja u vrtu. 
5. Ispune - su biljke koje popunjavaju prostore između grmova i trajnica ili rastu u travi u skupinama. To su lukovice, jednogodišnje i dvogodišnje biljke. Instant-biljke koje su najbitnije u doba kada je vrt mlad jer popunjavaju praznine za nove sadnje i daju vrtu boju. 
 

NABAVA BILJNOG MATERIJALA  

 

Prije svega bi trebali prikupiti podatke o tome kakva zemlja odgovara kojoj biljci, kako podnosi sjenu, sunčevo svjetlo, vjetar, nisku temperaturu, koliko će narasti i koliko brzo, kako izgleda u različitim godišnjim dobima, koliko vremena trebate posvetiti za redovno održavanje te koliki joj je životni vijek. 
Potrebno je utvrditi koje biljke uspijevaju u okolici te napraviti analizu tla kako bi izabrali one koje će ostvariti "puni" genetski potencijal rasta. 
Biljni materijal je poželjno nabavljati iz domaćih "susjednih" rasadnika jer će takve biljke najbolje odgovarati lokalnim klimatskim uvjetima. 
Može se započeti s nekoliko prikladnih primjeraka drveća, grmlja i penjačica te ih dalje po potrebi razmnožavati, a možete odmah potrošiti mnogo novca i ispuniti vrt s biljkama. 
Bilje koje raste sporije trebalo bi kombinirati s brzorastućim kako ne bi predugo čekali da se vrt razvije, a naknadno ih možete premjestiti. 
Jednogodišnje biljke, travnjake i povrtnjake možete uzgojiti iz sjemena. 

Kako bi vaš vrt blistao tijekom cijele godine uzmite u obzir sve navedene faktore i pažljivo odaberite bilje za svoje kombinacije kako bi izabrali najbolje i ostvarili vašu zamisao idealnog vrta. 

Održavanje drveća, grmlja i penjačica uključuje rezidbu koju je potrebno obavljati čitavog njihovog života. 
Tijekom prvih godina života biljke služi za poticanje razvoja i oblikovanje, a kasnije treba osigurati da se rast ne odvija na štetu cvjetanja i stvaranja plodova. 
Obavljamo je kod sadnje, tijekom rasta, kako bi uspostavili ravnotežu između vegetativnih i rodnih pupova, potaknuli stvaranje cvjetova i plodova, kod pomlađivanja... 
Poboljšavamo kvalitetu i veličinu cvjetova, plodova, listova i stabljika, tj. utječemo na ukupan izgled i zdravlje biljke. 
Ne zahtijevaju sve vrste rezidbu svake godine, ali ako to ne činimo redovito postat će glomazne, neproduktivne, podložne bolestima i neuredno će rasti. 
Biljke koje se redovito orezuju biti će zdravije od onih koje se zanemaruju. Mrtvi izdanci narušavaju izgled grmova, drveća i penjačica i postaju izvor bolesti i štetnika. 
Orezivanje često koristimo za ograničavanje rasta biljke gdje se grane režu kako ne bi prerasle prostor koji im je predodređen. 
Rezidba je vrtlarska tehnika koja se često smatra kompliciranim poslom velikih stručnjaka dok je to zapravo logičan proces koji je lako razumjeti i primijeniti ako poznajemo zahtjeve pojedine biljne vrste i znamo što želimo postići.  
 

VRIJEME REZIDBE  
 

 

U umjerenoj klimi hladnoća je glavni faktor koji određuje kada je najbolje vrijeme za orezivanje. 
Ovisno o vremenu kada se obavlja razlikujemo dvije glavne vrste rezidbe: 
1. Zimska rezidba ili rezidba "u suho" - obavlja se u vrijeme mirovanja vegetacije. Možemo ju vršiti od jeseni do proljeća dok ne krenu pupovi. U praksi se najčešće obavlja u rano proljeće nakon što prođu jake zimske hladnoće. 
2. Ljetna rezidba ili rezidba "u zeleno" - obavlja se u razdoblju vegetacije. Popravljaju se i dopunjuju učinci rezidbe u mirovanju. Poboljšava se osvijetljenost krošnje kako bi osigurali kvalitetu cvjetova i plodova te zametanje rodnih pupova za sljedeću vegetaciju. Za neke uzgojne oblike je obavezna. 
 

CILJEVI REZIDBE  
 

 

 

 

 

 

1. Oblikovanje mladoga grma ili stabla - potrebno je kod ukrasnoga grmlja koje raste na "stabljici". Orezuje se kako bi dobili puni i čvrsti grm i pri tome ne vodimo previše računa o cvatnji. Najprikladnije je u proljeće. 
Kod drveća je potrebno dobiti stablo koje je ravno i čvrsto. Posebno je bitno formirati dobar raspored glavnih grana kako bi dobili osnovu za mnogostruko grananje koje će donositi plodove. Takva se rezidba primjenjuje tijekom mirovanja vegetacije i izvan razdoblja mrazova (najbolje u ožujku). 
2. Održavanje grma ili stabla (očuvanje dobrog zdravlja i skladnog oblika) - ako grmlje i drveće ne orezujete postat će neuredno. Mnogobrojne grane će krošnju učiniti pregustom, a središnje grane neće biti dovoljno osvijetljene niti prozračene te će biti podložne bolestima i nametnicima. Cilj ove rezidbe je održati biljku zdravom i sačuvati njezin skladan oblik. 
3. Pomlađivanje starih ili zapuštenih stabala - rezidbu za pomlađivanje možete primijeniti kod starih i zapuštenih, ali i kod onih stabala koja su bila oštećena od vjetra ili mraza. Glavne se grane režu do svoje osnove, blizu točke grananja. Vršimo ga u ožujku. 
4. Pomlađivanje grmlja - jača se rezidba primjenjuje otprilike svakih deset godina. Živicu je u proljeće potrebno skratiti za polovicu njezine visine. U početku će izgledati ogoljelo, ali će se poslije pomladiti. Nakon takvog tretmana treba pustiti da se postupno povećava (5 - 10 cm svake godine). 
Pomlađivanje podnose sve vrste drveća i grmlja osim crnogorice. 
5. Umjetnost oblikovanja grmova, "topiary" - rezidba grmova u obliku skulptura. Možemo formirati različite geometrijske oblike. Zahtijeva više upornosti i redovitu rezidbu kako bi održali oblik. Kod složenijih oblika nije dovoljno samo orezivanje, potrebno je primijeniti konstrukciju od željeznih žica na koju ćemo pričvršćivati grane. 
 

REZIDBA PO BILJNIM SKUPINAMA  

1. Grmovi i živice - u početku ih orezujemo kako bi formirali puni i čvrsti grm dok je kasnije u životu potrebna tek redovita rezidba kako bi održali željeni oblik. Ako grane odrežete veoma kratko potaknut ćete snažan rast, a ako primijenite blagu rezidbu ograničit ćete rast. Kod živica je rezidbom važno potaknuti to da baza grma bude puna stabljika i prekrivena lišćem. One koje se ne orezuju mlade kasnije u životu imaju gole i neugledne baze. 
2. Cvjetajući grmovi i živice - trebaju orezivanje svake godine kako bi potaknuli cvjetanje i obično traže više orezivanja od stabala. Vrijeme rezidbe se utvrđuje prema sezoni u kojoj cvjetaju. Grmlje koje cvjeta rano u godini može se orezivati čim cvjetovi uvenu dok ono koje cvjeta u kasno ljeto i jesen ne orezujemo sve do kasne zime ili ranog proljeća. Razlog takvog postupanja je mraz koji bi oštetio mlade izdanke koji bi se razvili orezivanjem neposredno nakon što cvjetovi uvenu. 
3. Ukrasna stabla - potrebno ih je manje orezivati od grmova, a samo neka traže redovito orezivanje. Nužno je orezivati u prvim godinama kako bi stvorili dobar raspored glavnih grana što je osnova za mnogostruko grananje. Obavezno treba popravljati eventualne štete nastale u zimskom razdoblju. 
4. Stabla voćaka - traže mnogo više brige od ukrasnih stabala. Bitno je uspostaviti ravnotežu između rasta i rodnosti, odnosno pravilan omjer između vegetativnih i generativnih (rodnih) pupova. U prvim godinama je potrebno pažljivo orezivanje kako bi formirali odabrani uzgojni oblik. Treba stvoriti dobar raspored glavnih grana koji ćemo narednih godina održavati. Kako bi sačuvali uzgojni oblik, kvalitetu ploda i zdravlje voćke nužna je redovita rezidba. Za neke uzgojne oblike obavezna je i ljetna rezidba. 
5. Penjačice - mnoge traže tek rijetko orezivanje. Nakon sadnje stabljike skratite za jednu trećinu kako bi potaknuli razvoj novih i jačanje postojećih. Na kraju sezone rasta stabljike orezati za polovinu, a slabe i jalove drastično skratiti. Ako na godinu ne počnu snažno rasti potrebno je ponavljati ovakav postupak sve dok ne dobijemo snažnu okosnicu od stabljika. 
 

SADNJA I REZIDBA  

 

Listopadno drveće i grmlje kupljeno s golim korijenjem trebalo bi saditi između studenoga i ožujka. Pri sadnji se primjenjuje postupak prikraćivanja korijena što potiče stvaranje mnogo malih korjenčića koji osiguravaju dobru ishranu i učvršćivanje biljke u tlo. Grane treba prikratiti za jednu trećinu njihove duljine. 
Zimzeleno drveće i grmlje kupljeno s korijenjem u grudi zemlje trebalo bi posaditi u proljeće, najbolje u ožujku. Ne orezujemo. 
Bilje kupljeno u posudi zemlje "možemo" zasaditi u svako doba godine. Grane orezujemo tako da volumen krošnje bude podjednak volumenu korijenja. 
Ako sadite cvjetni grm ne orezujte ga ako je u fazi pupanja ili cvjetanja.  
 

ALAT I PRIMJENA  
 

Da bi rezidba bila uspješna, uz znanje i vještinu potreban je i odgovarajući alat. S neprikladnim i lošim alatom teže ćemo izvoditi radove, a biljci ćemo nanijeti oštećenja preko kojih će lakše ulaziti bolesti i nametnici. 
Osnovni pribor čine: 
1. Vrtlarske škare (voćarske škare) - imaju dvije oštrice i moguće je rezati grane do debljine 3 cm. Manje gnječe tkivo pa je rez glađi i brže zacjeljuje. Škare s jednom oštricom i nakovnjem nemojte koristiti za rezidbu jer njihov rez nikada nije uredan. Za rezanje nedostupnih grana na visini koristite voćarske škare na dugoj dršci koje se pokreću s razdaljine pomoću konopa. 
2. Škare s produženim ručkama za rezanje debljih grana - rad ovim škarama je izrazito brz i djelotvoran. Mogu zamijeniti pilu za rezanje grana srednje debljine. Imaju jednu oštricu dok je druga strana tupa i služi kao oslonac. Zbog takvog sistema dolazi do nagnječenja tkiva biljke pa je ranu potrebno obraditi voćarskim nožem (hipom). 
3. Voćarski nož (hipa) - služi za zaglađivanje rana nastalih rezanjem debljih grana kako bi stvorili uvjete za brže i bolje zacjeljivanje rana. 
4. Voćarska pila - ima ih različitih dimenzija i oblika, no najbolja je ona "univerzalna" koja se može sklopiti kada ju ne koristimo kako ne bi došlo do slučajnog ozljeđivanja. Mora biti od kvalitetnog čelika kako bi rez bio čist, a tkivo nenagnječeno. 
5. Škare za živicu - koriste se za šišanje živice sa sitnijim ili malim lišćem. Živice velike duljine moguće je šišati električnim škarama. Za živicu s velikim lišćem koja ne podnosi šišanje najbolje je koristiti male vrtlarske škare. 
 

 
Primarne djelatnosti tvrtke su projektiraje vrtova i parkova. 

Posebnu pozornost posvećujemo izvedbi projekata osluškujući i usuglašavajući želje klijenata s pravilima struke kako bi izvedeni projekt bio najbliže zamišljenom. Individualan i profesionalan pristup svakom projektu jamči kvalitetne i kreativne rezultate.